KCUS PRED SUDOM: Mobing, zastrašivanje, diskriminacija, nezakonito premještanje…

KCUS PRED SUDOM: Mobing, zastrašivanje, diskriminacija, nezakonito premještanje…

Nakon reformi i ušteda na KCUS-u bez posla ostaje i dio nemedicinskog kadra. Neki od bivših uposlenika zaštitu su potražili na sudu

Piše: Branka Mrkić-Radević
Mobing, zastrašivanje, diskriminacija, nezakonito premještanje na radne pozicije…. – na Općinskom sudu u Sarajevu prije par sedmica održano je posljednje ročište u procesu u kojem je sada već bivši uposlenik tužio Klinički centar UNSA. Ovo nije jedini slučaj tužbe protiv KCUS-a po ovom osnovu. Otkako je u januaru 2016. na poziciju generalne direktorice imenovana Sebija Izetbegović uglavnom se govori o odlasku medicinskog kadra iz ove ustanove. Jedan od također bivših uposlenika KCUS-a upozorit će:
– Svi pričaju o odlasku ljekara sa Kliničkog centra, a šta je sa nemedicinskim kadrom? Stotine ljudi je pootpuštano ili izloženo mobingu i diskriminaciji.

Neki od tih slučajeva, očito je, imat će i sudski epilog. Naš sagovornik ne navodi puno ime i prezime, ne iz straha od menadžmenta KCUS-a već radi “mira u porodici”. Svoju priču potkrepljuje nizom dokumenata, dok u Kliničkom centru nisu željeli govoriti za Žurnal. Nisu željeli razgovarati ni u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS, koji je po nalogu KCUS-a, vršio uvid u zdravstveni karton uposlenika i zatim informacije dostavljao KCUS-u a bez znanja pacijenta. Po nalogu inspektora iz ZZO KS doktorica u porodičnoj ambulanti medicine odbit će pružiti uslugu našem sagovorniku – otvoriti bolovanje – pri čemu će mu za to izdati i pismenu potvrdu!

Sindrom praznog stola

Institut za klinička ispitivanja pripadao je kabinetu generalnog direktora KCUS-a. Dolaskom nove generalne direktorice na čelo Kliničkog centra, Institut se ukida, a pet uposlenika doživljava različite sudbine – jedan od njih uskoro je dobio otkaz, a ostali su premješteni. Tri uposlenika raspoređena su na rad u Etičkom komitetu, na poslove za koje su prekvalifikovani:

– Zbog straha za vlastitu egzistenciju i nelagodne situacije koju je tužitelj zajedno sa druga dva radnika doživio…. kao i mobinga zvanog “sindrom praznog stola”, tužitelj je sa kolegama otišao na Etički komitet. Međutim, na Komitetu tužitelj nije dobio radne zadatke navedene u službenim aktima, već mu se dodjeljuju teški i prljavi poslovi slaganja neurednih arhiva, u uslovima nedovoljne količine kisika i velike količine prašine, zbog čega je on i drugo dvoje kolega morao nositi masku radi zaštite svog zdravlja. Tužitelj je sa kolegama osjećao strah od gubitka posla zbog činjenice da je jedan od radnika Instituta u tom periodu dobio otkaz ugovora o radu, iako su kao visokokvalifikovan kadar bili poniženi i neprimjereno iskorištavani vrstom rada koju su bili obavezni raditi po nalogu prof. dr. Enre Suljić – navodi se u sudskim dokumentima.

U julu 2016., nakon primopredaje dužnosti u Etičkom komitetu, zamijenjene su brave, pa uposlenici ostaju u čekaonici “da čekaju daljnju sudbinu, bez ikakvih radnih zaduženja, bez ljudskog i bilo kakvog radnog prostora u kome bi ostvarivao radni učinak”, navodi se u tužbi. Sve do novembra 2016. on ostaje neraspoređen u istim radnim uslovima. Njegove tvrdnje prilikom svjedočenja na sudu potvrdit će i bivše radne kolege:
– Kada sam preraspoređena, poznato mi je da je tužitelj ostao u hodniku Etičkog komiteta…. – reći će jedna od svjedokinja na sudu.

Molba za platu
Od oktobra je morao slati molbe generalnoj direktorici Sebiji Izetbegović kako bi mu se ovjerile platne liste i mogla biti isplaćena plata.
U novembru je Klinički centar tužitelju ponudio novi Ugovor o radu, raspoređujući ga u Službu za finansijske poslove, na radno mjesto za koje je predviđena srednja stručna sprema i znatno niža plata (300 KM), te značajno niži koeficijent složenosti poslova. Ugovor je pritom zaključen retroaktivno. Za sve to vrijeme u KCUS-u su postojala radna mjesta na koja je mogao biti preraspoređen u skladu sa svojom stručnom spremom i platnim koeficijentom.

Nakon potpisivanja ugovora obratio se Sindikatu sa zahtjevom za podršku i zaštitu ljudskih prava, a zahtjev za zaštitu prava uputio je i Upravnom odboru KCUS-a.
Upravni odbor KCUS-a u decembru 2016. odbio je njegov zahtjev za zaštitu prava, pozivajući se na Pravilnik o radu. Sindikat mu nikada nije odgovorio.

Nakon rasporeda na novo radno mjesto, u Službi za finansijske poslove, podrugljivo mu se obraćaju sa “veliki Mesihovićev prijatelj”. Bez radnog stola, stolice, računara, obavlja kurirske i razne fizičke poslove, a zbog pretrpljenog stresa obraća se i neuropsihijatru. Ljekar specijalista neuropsihijatar utvrdio je dijagnozu akutnog stresa sa obaveznom terapijom:
– Pacijent je potpuno van sebe…. dosadašnja terapija ne daje željene rezultate – stoji u jednom od kontrolnih nalaza.
Nakon svega, tuži KCUS, tražeći materijalnu nadoknadu ali i raspored na radno mjesto sa koeficijentom i stručnom spremom koju je imao prije ukidanja Instituta.

Zavod zabranio otvaranje bolovanja
U februaru ove godine, kako se navodi u dokumentima sa saslušanja, usmeno je upozoren na svom radnom mjestu da se “po kuloarima” priča o njegovom zdravstvenom stanju.

Prenosili su se podaci zavedeni u kartonu u porodičnoj ambulanti. U zdravstvenom kartonu u ambulanti zatekao je pisani trag inspektora ZZO KS koji su vršili kontrolu bolovanja i ostavili mišljenje. To mišljenje proslijeđeno je i KCUS-u:

– Bitno je naglasiti da se u mom slučaju radi o bolovanju u trajanju manje od 42 dana. Zakon o zaštiti ličnih podataka jasno kaže u članu 5, stav 1, da kontrolor može obrađivati lične podatke uz saglasnost nosioca podataka, ali ih obavezuje i na dužnost čuvanja tajnosti podataka: te dužnosti mogu biti oslobođeni samo na osnovu pisanog ili drugog jasno i nedvosmisleno izrečenog pristanka pacijenta – navedeno je u žalbi ombudsmanima BiH.

Petog marta ove godine javio se u pripadajuću ambulantu porodične medicine zbog zdravstvenih problema. Doktorica mu nije željela otvoriti bolovanje jer joj je to ranije, kako je i pismeno naznačila, zabranjeno od strane Zavoda.
Kasnije će, prilikom inspekcijskog nadzora, biti utvrđeno da njegov dolazak u ambulantu nije ni evidentiran u kartonu, a doktorica će biti premještena u ambulantu gdje će raditi sa više ljekara:

– … došao je 5.3., žalio se na zdravstvene probleme. Nisam ga pregledala tog dana, a nisam mu otvorila bolovanje, jer sam upozorena da mu ne smijem otvoriti bolovanje. Nemam pisani trag o zabrani, nego samo usmeno sam upozorena – reći će doktorica za zapisnik prilikom inspekcijskog nadzora.

Sve vrijeme obraćao se raznim institucijama – Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, Instituciji ombudsmana BiH, Sindikatu KCUS-a, Upravnom odboru KCUS-a, Agenciji za zaštitu ličnih podataka….
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove izjasnila se da nije nadležna za postupke ZZO-a, Agencija ga je uputila da traži postupak po prigovoru nosioca podataka, što u konačnici nije učinio.
Nakon što je u aprilu ove godine raspoređen na rad u dvije klinike po četiri sata, u maju mu se, bez prethodne najave, šalje Odluka o otkazu Ugovora o radu i nudi drugi ugovor sa izmijenjenim uslovima. I to, retroaktivno, za period u kom je bio na plaćenom odsustvu. No uz tu odluku nikada nije dobio prilog – šta podrazumijevaju ti uslovi. Iako se pismeno obratio Sektoru za pravne poslove, odgovor ni prilog odluci nilkada nije dobio:

– Nisam mogao potpisati i pristati na nešto što ne znam ni šta je, jer nikada nisam dobio prateću ponudu za potpisivanje Ugovora. Kako u predviđenom roku nisam uputio žalbu jer nisam je imao na šta uputiti. Mene jesu pozvali da preuzmem Ugovor o radu, ali mi prethodno ne daju taj ugovor na uvid. Nakon toga, 31. maja, dobijam otkaz, uz obrazloženje da nisam prihvatio novi ugovor, a koji nisam ni vidio.

Iako je Agencija do sada već obrađivala slične slučajeve u kojima se radilo o zloupotrebi ličnih podataka, na šta su novinare Žurnala i uputili u Agenciji, pravna kvalifikacija i ocjena eventualne zloupotrebe može se donijeti tek nakon analize svakog pojedinačnog slučaja. No činjenica je da se u jednom od rješenja Agencije navodi i sljedeće:
– Shodno članu 3. Zakona, zdravstveno stanje spada u posebnu kategoriju ličnih podataka, a sama obrada tih ličnih podataka je načelno zabranjena, osim u izuzetnim slučajevima utvrđenim u članu 9. Zakona. Od propisanih izuzetaka, poslodavac može prikupljati medicinsku dokumentaciju uz saglasnost zaposlenika, ukoliko je isti na svoju inicijativu dostavi poslodavcu. Također, poslodavac može prikupljati medicinsku dokumentaciju zaposlenika, ako je to potrebno za izvršavanje obaveze ili posebnih prava poslodavca, iz oblasti radnog prava u onoj mjeri u kojoj je ovlašten zakonom.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti u članu 26. propisuje da svaki građanin ima pravo da zdravstvenu zaštitu ostvaruje uz poštovanje najvišeg mogućeg standarda ljudskih prava i vrijednosti, odnosno ima pravo na fizički i psihički integritet i na sigurnost njegove ličnosti, kao i na uvažavanje njegovih moralnih, kulturnih, religijskih i filozofskih ubjeđenja.

Članom 27. stav (2) istog zakona, između ostalih, garantuje se i pravo na povjerljivost informacija i privatnost, pravo na tajnost podataka, lično dostojanstvo i uvid u medicinsku dokumentaciju:

– Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u članu 25. propisuje da svaki pacijent ima pravo na povjerljivost svih ličnih informacija koje je saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, uključujući i one koji se odnose na njegovo stanje zdravlja i potencijalne dijagnostičke i terapijske procedure, pa i nakon njegove smrti. U članu 27. ovog zakona je propisano da podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u lične podatke o pacijentu i predstavljaju službenu tajnu. U lične podatke iz stava (1) ovog člana, spadaju svi identifikacijski i identificirajući podaci o njegovom zdravstvenom i medicinskom stanju, dijagnozi, prognozi i liječenju, te podaci o ljudskim supstancama na osnovu kojih se može utvrditi identitet lica, kao i doznake za bolovanje koje se uručuju poslodavcu u zatvorenoj koverti – navodi se u jednom od rješenja Agencije.

Agencija je obrađivala slučaj u kojem je ZZO tražio nalaze doktora specijaliste ljekarske komisije i slično, u svrhu rješavanja zahtjeva za refundaciju naknade plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad preko 42 dana. Utvrđeno je da Zavod na taj način:

– Obrađuje lične podatke suprotno principu pravičnosti i zakonitosti, kao i principu proporcionalnosti, propisanim u članu 4. tačka a) i c) Zakona. Također, utvrđeno je da ovakvim postupanjem primorava poslodavce da i sami postupaju suprotno principima obrade ličnih podataka.

Ovaj slučaj nije jedini pred Općinskim sudom u kojem sadašnji ili bivši uposlenici Kliničkog centra traže zaštitu prava po istom ili sličnom osnovu.
(zurnal.info)